Krediti

krediti

Život na kredit nešto je što su Hrvati svladali daleko bolje od kolega iz Europske unije. Troškovi života koji premašuju prosječna primanja natjerali su građane Lijepe naše da se snađu kako najbolje znaju i umiju. Ove godine ukupni krediti građana iznose 125 milijarde kune, a više od polovica njih su kunski krediti, stoji u najnovijim podacima Hrvatske narodne banke. Najviše kredita odnosi se na stambene kredite, kredite za adaptaciju doma i kratkoročne nenamjenske kredite.

Popularnost dugoročnih kredita na jenjava

Dugoročni krediti posljednjih su godina iznimno traženi prvenstveno zbog subvencija koje Vlada nudi kod kupovine prve nekretnine. Na taj se način potiče mlade ljude da uzmu kredite po povoljnijoj kamatnoj stopi. Potiče se i renovacija stambenog prostora i kupovina starijih nekretnina, a sve s nadom da će se zaustaviti val iseljavanja u inozemstvo.

Namjenski i nenamjenski krediti

Kratkoročni krediti za razliku od dugoročnih nikada ne gube na popularnosti. Jedina razlika jest u tome što ljudi više preferiraju nenamjenske kredite od namjenskih. Kod namjenskih kredita financijska institucija od koje se novac posuđuje, uvjetuje svrhu na koju se novca treba utrošiti. Najčešće su to krediti za kupovinu automobila, stambeni krediti, studentski krediti, lombardni krediti, potrošački krediti…

Nenamjenski su daleko traženiji zahvaljujući tome što nemaju točno određenu namjenu već klijent zatraženi novac može potrošiti na štogod želi. Najčešće se radi o gotovinskim kreditima koje pak karakteriziraju manji iznosi i kratki rok otplate.

Dugoročni krediti nude nižu kamatu, ali kratkoročni uštedu na vremenu

Najveća razlika između dugoročnih i kratkoročnih kredita leži u roku otplate, iznosu i kamatnoj stopi. Dugoročni krediti izdaju se na minimalno 10 godina, ali imaju povoljniju kamatnu stopu nego kratkoročni. Kratkoročni predstavljaju idealno rješenje za sve one koji ne žele obaveze, a iako im je kamatna stopa nešto viša, kad se sagleda s kratkim otplatnim planom, kamata je znatno niža nego kod dugoročnih kredita.

Kako do kredita?

U potrazi za kreditima treba se dobro informirati. Najbolje je skupiti nekoliko ponuda od različitih financijskih institucija poput banaka, štedno-kreditnih zadruga i kreditnih kuća. Ponude su najčešće kratkog vijeka i nerijetko se razlikuju iz mjeseca u mjesec. Zato treba provjeriti do kad ponuda traje kako kamatna stopa ne bi bila viša od predviđene.

Kod odobravanja kredita, banke i štedno-kreditne zadruge oslanjaju se na kreditna izvješća i kreditnu sposobnost klijenata na koju utječe cijeli niz faktora: vrsta ugovora o radu, stanje poslodavca, broj uzdržavanih članova obitelji, primanja, dugovanja i slično. Mnogi zbog toga nisu u mogućnosti dobiti kredit jer im na primjer stanje poslodavca nije najbolje. Kreditne kuće oslanjaju se više na financijsku urednost klijenata. Njima je najvažnije da klijenti imaju redovna primanja i uredno podmiruju svoja dugovanja kako bi im zahtjeva za kreditom bio odobren.